Opis
Mrkva(Daucus carota)
Najbolje raste na pjeskovitom, humusnom i dubokom tlu. Gredice NE gnojimo
stajskim gnojem, nego u proljeće kompostom, drvenim pepelom ili kamenim brašnom.
SJETVA
Za ranu mrkvu sijemo od ožujka do lipnja te je beremo već dva mjeseca od sjetve. Kasnu mrkvu skladištimo pa je sijemo kasnije, približno od sredine travnja do kraja linja. Beremo je kasno ujesen. Najbolje klije ako je sijemo zajedno sa sjemenom kopra ili rotkvice. Sjemenu mrkve za nicanje treba 14 do 20 dana. U to vrijeme na našoj gredici već raste korov pa se male biljke mrkve između njih izgube. Rotkvica klije brže te je brže vidljiva. Rotkvicu beremo znatno ranije nego mrkvu da bismo napravili mjesta rastućoj mrkvi.
RAZRJEĐIVANJE
Budimo hrabri i razrjeđujmo temeljito. Ako biljke mrkve budu imale više mjesta, korijeni će biti mnogo veći. Konačna udaljenost između biljaka neka bude između 4 i 10 cm. Prvi ih put razrjeđujemo kad je visoka 2 do 4 cm i dva tjedna nakon toga još jedanput. Razrjeđujemo za vjetrovita dana ili navečer kako mirisom uklonjenih biljaka NE bismo privlačili mrkvinu muhu. Istodobno pokrijemo nastale rupe i vratove korijena rastućih korijena koji vire iz tla.
RAST
Neka raste u miješanim usjevima s lukom, salatom, rotkvicom, graškom, porilukom, kupusom i rajčicom. Na istu površinu sijemo svake tri godine. Isto vrijedi i za srodno povrće: pastrnjak, peršin i celer. Visoka gredica odličan je odabir. U vrijeme rasta gredicu pokrijemo kako bismo korijene očuvali hladnima te spriječili rast korova. Za pokrivač odlično je lišće špinata koje raste svugdje u vrtu. Mrkvu možemo brati cijelo ljeto, sve do snijega. Skladištimo je u pijesku, zamrznemo, ukiselimo ili konzerviramo kao sok od mrkve.